Podunavlje je najistočnija vinska podregija u Hrvatskoj, a obuhvaća vinogorja Baranja, Erdut i Srijem. Glavna odlika Podunavlja je u tome da se nalazi pretežno na zaravninama na nadmorskoj visini od 100 do 200 m koje odlikuju duga topla ljeta s malo padalina. Uz birani asortiman, te idealne klimatske i zemljišne uvjete, ovdje su se od davnina proizvodila iznimno dobra vina.

Slavonija je vinogradarski najprostranija i proizvodnjom najveća podregija koja obuhvaća vinogorja Đakovo, Slavonski Brod, Nova Gradiška, Požega-Pleternica, Kutjevo, Daruvar, Pakrac, Feričanci, Orahovica-Slatina i Virovitica. Na jugozapad blago položeni i uvijek osunčani obronci Dilja, Požeške gore, Krndije, Papuka i Psunja idealni su za uzgoj vinove loze, što se u posljednje vrijeme manifestira i priznanjima koje sve češće dobivaju vinari iz Slavonije. Glavna sorta ove podregije je graševina.

Središnja Hrvatska pitomo je područje na kojem se široke ravnice izmjenjuju s brdovitim predjelima prekrivenima vinogradima, šumama i srednjevjekovnim utvrdama. Geografski je ovo područje smješteno u krugu 100 km od Zagreba.

Istra ima jedan od najpovoljnijih položaja za uzgoj vinove loze u ovom dijelu Europe što uvjetuje iznimnost kakvoće istarskih vina. Uslijed iznimne ekološke raznovrsnosti, razvijenosti reljefa, sastava tla i raznolikosti klime, evidentna je raznolikost kakvoće istarskih vina iz zapadne, istočne i centralne Istre. Najpoznatija istarska vina su malvazija istarska, teran i refošk. Kvarner, odnosno Kvarnerski zaljev, zaljev je u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja. Najveći otoci u Kvarnerskom zaljevu su Krk, Cres, Lošinj i Rab. Najpoznatija sorta tog kraja je žlahtina, bijelo grožđe krčkoga i vinodolskog vinogorja. Žlahtina je šarmantna, uvijek mlada, jednogodišnja, najviše dvogodišnja. Idealno je ljetno vino s mirisom mora, citrusa, zelenih jabuka, vlasca i mokroga morskog kamenja.

U ovom dijelu Hrvatske registriran je najveći broj i autohtonih i uvezenih sorata, ali i najveći broj proizvođača vina sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom. Iz Dalmacije dolazi čuveno vrhunsko crno vino, dingač. Osim dingača, najpoznatija vina u Dalmaciji su crni plavac, plavac i plavac mali, debit, pošip, merlot, babići plavina, maraština, grk, bijela vugava, bogdanuša, te desertno vino prošek.

Prirodno pjenušavo vino prirodnim vrenjem u boci razvija vlastiti ugljični dioksid. Najpoznatiji pjenušac je šampanjac koji je ime dobio po francuskoj pokrajini Champagne. Danas je naziv šampanjac pravno zaštićen i rezerviran isključivo za pjenušava vina proizvedena metodom Champenoise u toj francuskoj pokrajini. Pjenušava vina proizvedena u ostalim pokrajinama i zemljama mogu se označavati samo kao pjenušci (Mousseux ili Crémant). S obzirom na ostatak neprovrela šećera, pjenušci se proizvode u skali od potpuno suhih (ultra brut) do slatkih (doux).